1 |
|
---|
2 | vol=Pukapuka
|
---|
3 | num=Nama
|
---|
4 | commentary=Kupu Whakataki
|
---|
5 | commentary.linktitle=Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa
|
---|
6 | abstract=Rāpopoto Reo Pākehā
|
---|
7 | abstract.linktitle=Tirohia te Rāpopoto Reo Pākehā e pā ana ki tēnei wāhanga
|
---|
8 | abexpl=Kupu Whakataki
|
---|
9 | abexpl.linktitle=He whakamārama i ngā Rāpopoto Reo Pākehā
|
---|
10 | textbiblio=Kōrero Tā
|
---|
11 | textbackground=He Whakamārama
|
---|
12 | textsubmat=Kaupapa
|
---|
13 | textavail=Wāteatanga
|
---|
14 | missingtext=Kāore he kuputuhi nā te kore-whakaāhua kore pai rānei o te whakaāhua
|
---|
15 | numissues={0-num} niupepa
|
---|
16 | oneissue=1 niupepa
|
---|
17 |
|
---|
18 | simple.query=Tirohia {0-subcolllist} mō {1-some/all} o ngā kupu {2-query box}
|
---|
19 | about.changelangtofrommaori=Tirohia te kohinga nei ki te reo Māori
|
---|
20 | about.textxwelcome=Nau mai ki te Kohikohinga Niupepa Māori
|
---|
21 | about.textxwelcome2=Kua whakaemitia mai ki konei he kohikohinga niupepa i tāngia mō ngā kaipānui Māori o ngā tau 1842-1932. E taea ana te pānui niupepa mā te <gsf:link type="query"><b>rapu kupu, </b></gsf:link> <gsf:link type="classifier" nodeID="CL1"><b>mā te rārangi taitara</b></gsf:link> mā te rārangi <gsf:link type="classifier" nodeID="CL2"><b>wātaka</b></gsf:link>. Nā te <a href="http://www.nzdl.org">New Zealand Digital Library Project</a>, i te <a href="http://www.cs.waikato.ac.nz/cs/">Tari Rorohiko </a>, <a href="http://www.waikato.ac.nz">o Te Whare Wānanga o Waikato</a> te kohikohinga nei i whakatū.
|
---|
22 | about.textxbackground=<a href="#background">He kupu whakamārama</a> kei raro iho nei e pā ana ki tēnei kohikohinga.
|
---|
23 | about.textxgrateful=Ka nui te mihi ki ngā rōpū tautoko i te kaupapa nei. Nā tā rātou tautoko kua kore he utu, mā koutou, mō te titiro ki ngā niupepa nei. Ko te <a href="http://www.education.govt.nz">Tāhuhu o te Mātaranga</a> tērā, me ētehi whare pukapuka e noho mai nei ki ngā whare wānanga o te motu. Tirohia ngā <a href="#support">rōpū tautoko </a> kei raro iho nei.
|
---|
24 |
|
---|
25 | about.textxbackground2=He Kupu Whakamārama
|
---|
26 | about.textxbackground3=<p>He nui ake i te 17,700 whārangi, mai i te 34 niupepa kei te kohikohinga nei. He mea hanga i te "Niupepa 1842-1933", te kohinga kua whakaemihia e te <a href="http://www.natlib.govt.nz/en/using/8atl.html">Alexander Turnbull Library</a> ki runga i te kiriata mororiki. E 70% kei te reo Māori, 27% kei ngā reo e rua, ā, kua āhua 3% kei te reo Pākehā. E toru ngā kaupapa matua o ngā niupepa nei: he hāpainga kāwanatanga; he pānui rānei nō ngā iwi Māori; he kupu whakapono rānei nō ngā hāhi.</p><p>E whā ngā wāhanga nui o te kohikohinga niupepa Māori:</p><ul><li>ngā whakaahua o te whārangi niupepa</li><li>ngā kupu kua tangohia (mō te rapu) i aua whārangi</li><li>he kupu whakataki mō ia niupepa</li><li><gsf:link type="page" page="abexpl">he Rāpopoto Reo Pākehā</gsf:link> mō ia niupepa</li></ul><p>Mō ētehi atu kōrero pānuitia te pukapuka <i>Rere Atu Taku Manu! Discovering History, Language & Politics in the Māori Language Newspapers</i>. Nā Jennifer Curnow, rātou ko Ngapare Hopa, ko Jane McRae. Auckland University Press (2002). </p>
|
---|
27 |
|
---|
28 | about.textxsupporgs=<h2>Ngā Rōpū Tautoko</h2>
|
---|
29 | about.textyaymined=Ko te tino tautoko o te kaupapa nei, i puta i te <a href="http://www.education.govt.nz">Ministry of Education</a>
|
---|
30 | about.textxsupporgs2=<p>Arā anō hoki ngā tautoko i tukua mai e ngā whare pukapuka o ngā whare wānanga:</p><ul><li><a href="http://www.waikato.ac.nz/library/">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Waikato</a></li><li><a href="http://www.library.otago.ac.nz">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Otako</a></li><li><a href="http://www.massey.ac.nz/~wwwlib/">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Massey</a></li><li><a href="http://www.victoria.ac.nz/library/">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Wikitōria</a></li><li><a href="http://www2.auckland.ac.nz/lbr/">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Tāmaki Makaurau</a></li><li><a href="http://library.canterbury.ac.nz">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Waitaha</a></li><li><a href="http://prod.lincoln.ac.nz/libr/default.htm">Te Whare Pukapuka o te Whare Wānanga o Aoraki</a></li></ul><p>Kei runga te kohinga "Niupepa 1842-1933" i te kiriata mōkito 35mm me te kiriata mororiki. Ka taea te tono atu ki te whare pukapuka o tō rohe, ka taea rānei te hoko, mai i te <a href="http://www.natlib.govt.nz/en/using/8atl.html">Alexander Turnbull Library</a>.</p><p>Nā te <a href="http://www.micrographics.co.nz">New Zealand Micrographic Services Ltd.</a> i whakawhiti ngā whakaahua, mai i te kiriata mōkito ki te whakatakotoranga TIFF.</p><p>Nā Gail Dallimore ngā kupu whakataki.</p><p>Nā tētehi rōpū rangahau i te Tari Māori o te Whare Wānanga o Tāmaki Mākaurau ngā <gsf:link type="page" page="abexpl">Rāpopoto Reo Pākehā</gsf:link> i hanga.</p>
|
---|
31 |
|
---|
32 | abexpl.title=Ngā Rāpopoto Reo Pākehā o ngā Niupepa Māori
|
---|
33 | abexpl.content.credit=Nā tētehi rōpū rangahau i te Tari Māori o te Whare Wānanga o Tāmaki Mākaurau ngā Rāpopoto Reo Pākehā i hanga. I te tau 1999 i te tīmata te mahi whakapākehā nei, ā, i whiwhi pūtea mō te 3 tau mai i te Royal Society of New Zealand's Marsden Fund me ngā Trustees of the National Library of New Zealand. Ko ngā kairangahau i taua wā ko Professor Ngapare Hopa, rātou ko Dr Jane McRae, Jenifer Curnow. Ko ngā kairangahau ākonga nā rātou i tuhi ngā Rāpopoto Pākeha ko Tāne Mōkena, rātou ko Dinah Paul, ko Hazel Petrie, ko Yvonne Sutherland, ko Lyn Waymouth. I mahi ngātahi rātou ko te History of Print Culture in New Zealand, te Alexander Turnbull Library, me te Tari Rorohiko i Te Whare Wānanga o Waikato - kei reira a Mark Apperley, ā Ian Witten, ā Te Taka Keegan mā e whakarite ana ngā niupepa me ngā Rāpopoto Reo Pākeha mō te ipurangi. Me tuku mihi hoki kia Hineira Woodard mō te taha whakapākehā, ki a Stephen Innes o te whare pukapuka o te Whare Wānango o Tāmaki Makaurau mō te tiki kōrero ranghau, ki a Roberta Wilson hoki mō te āwhina ki te taha rorohiko. Ki te tae mai he pūtea anō ka nui ake anō ngā Rāpopoto Reo Pākehā ki te pae tukutuku nei.
|
---|
34 | abexpl.intro=Kupu Whakataki & Ētehi Tikanga
|
---|
35 | abexpl.content.intro1=I hangaia ngā Rāpopoto Reo Pākehā nei kia āhei ai te hunga kore-reo ki ngā Niupepa Māori. He mea hanga hei ārahi ngā kaipānui me ngā kairangahau ki ngā kōrero me ngā hōtuku e pā ana ki tētehi kaupapa me te whakamārama atu hoki i te ia o ngā kōrero kei te niupepa whānui. Kua rārangitia ngā kaupapa katoa kei te niupepa heoi kāore e tuhia ngā kōrero katoa. He whakarāpopototanga i ngā kaupapa nui, whērā i te kōrero ētita, i ngā punga kōrero, i ngā reta, ā, he pūrongo, he whakapākehā katoa rānei, i ngā kaupapa iti, whērā i te pānui, i te rongo kōrero poto, i te aha rānei. Nō reira he whakarāpopoto kē ēnei i te niupepa, kia tika tāu mōhio ki ngā kōrero katoa me titiro me whakapākehā kē rānei i te katoa o ngā kōrero i te niupepa ake. Nā reira, kāore e tika kia tango kupukī nō ngā rāpopoto nei, me tango kē i te niupepa ake.
|
---|
36 | abexpl.content.intro2=Ka rite te taki kōrero i ngā rāpopoto ki te taki kōrero i te niupepa, ā, kua tārua ngā taitara me ngā taitara iti mai i te niupepa. Hāunga i ngā whakamārama kei ngā reu pūrua, hei whakamōhio hei pātai rānei, kō tā te rāpopoto he tuhi i ngā kōrero anakē kei ngā niupepa. Ka whakamōhio atu, ka whakamārama atu i ngā wāhi kei reira te whakapākehātanga. Ka whakarārangitia ki raro ngā whakarāpopototanga ā-pū
|
---|
37 | abexpl.content.translations=Kei ngā rāpopoto tonu ētehi kupu Māori ruarua noa me te whakapākehā kei waeanga i ngā reu. Kei te noho tonu ēnei i te mea he kupu nui tonu ki te kairangahau i te reo Māori me te tikanga Māori (ko ngā kupu whērā i te waiata, whakapapa, whakataukī) i te mea rānei kāore he kupu Pākehā e tika ana te hāngai (arā ko ngā kupu whērā ki te mana, mākutu, tohunga, pā). Ka whakamahia te kupu 'Pākehā' i ngā rāpopoto hei tohu ki ngā tāngata ehara i te Māori e noho ana ki Aotearoa nei, i te mea koia te kupu ka whakamahi ki ngā niupepa, ā, koia hoki te kupu ka rangona i Aotearoa i tēnei wā.
|
---|
38 | abexpl.content.names=Kua tuhia ngā ingoa Māori - mō te tangata, mō te rohe, mō te iwi hoki, ki ngā tātaki tuhi o ēnei rā. Kua tuhia ngā oro pūare roa ki ngā ingoa katoa, me kī ki ngā mea e mōhio ana, nā te whakaritenga i te Dictionary of New Zealand Biography, i ngā kupu e mōhio ana, i ngā kupu e rongo nui ana rānei. Ko tērā ētehi ingoa Pākehā kua whakamāoritia, mō aua ingoa ka tuhia te ingoa tūturu mehemea ka tino mōhio ngā kaiwhakapākehā i te tangata, ki te kore mōhio ka waiho ki te ingoa whakamāori.
|
---|
39 | abexpl.content.disclaimer=Ko te tūmanaako ka whai hua koe i ngā Rāpopoto Reo Pākehā nei, ā, ka reka tāu titiro ki te noho o te Māori, otirā Aotearoa whānui i te rautau 1900 me te tīmata o te rautau 2000. Kua kaha mātou ki te whakarite tika ngā Rāpopoto Reo Pākehā nei, heoi anō i te mutunga he rāpopoto noa. Kāore mātou i āta whai wā ki te whakamāori katoatia ngā kōrero nei. Nā te maha o ngā niupepa, nā the whānui o ngā kaupapa, nā ngā kōrero -ā-wā tērā pea ka kore mātou i kite i ētehi kōrero, kā hē rānei i ētehi o ā mātou whakapae. Mehemea ka kite koe i ētehi hē, i ētehi kupu kāore e kōrerotia tēnā me whakamōhio mai koa (ki a [email protected]) kia taea ai e mātou te whakatika.
|
---|
40 | abexpl.abbrev=Kua tuhia ēnei pokapū i roro i ngā rāpopoto:<br/><table border="0"><tr valign="top"><td>CMS</td><td>Church Missionary Society</td></tr><tr valign="top"><td>WMMS</td><td>Wesleyan Methodist Missionary Society</td></tr><tr valign="top"><td>MHR</td><td>Member of the House of Representatives</td></tr><tr valign="top"><td>MP</td><td>Member of Parliament</td></tr><tr valign="top"><td>MLC</td><td>Member of the Legislative Council</td></tr></table>
|
---|
41 | abexpl.updated=I whakahoutia i te Ākuhata, 2002
|
---|