vol=Pukapuka num=Nama commentary=Kupu Whakataki commentary.linktitle=Tirohia ngā kupu whakataki o tēnei niupepa abstract=Rāpopoto Reo Pākehā abstract.linktitle=Tirohia te Rāpopoto Reo Pākehā e pā ana ki tēnei wāhanga abexpl=Kupu Whakataki abexpl.linktitle=He whakamārama i ngā Rāpopoto Reo Pākehā textbiblio=Kōrero Tā textbackground=He Whakamārama textsubmat=Kaupapa textavail=Wāteatanga missingtext=Kāore he kuputuhi nā te kore-whakaāhua kore pai rānei o te whakaāhua numissues={0-num} niupepa oneissue=1 niupepa simple.query=Tirohia {0-subcolllist} mō {1-some/all} o ngā kupu {2-query box} about.changelangtofrommaori=Tirohia te kohinga nei ki te reo Māori about.textxwelcome=Nau mai ki te Kohikohinga Niupepa Māori about.textxwelcome2=Kua whakaemitia mai ki konei he kohikohinga niupepa i tāngia mō ngā kaipānui Māori o ngā tau 1842-1932. E taea ana te pānui niupepa mā te rapu kupu, mā te rārangi taitara mā te rārangi wātaka. Nā te New Zealand Digital Library Project, i te Tari Rorohiko , o Te Whare Wānanga o Waikato te kohikohinga nei i whakatū. about.textxbackground=He kupu whakamārama kei raro iho nei e pā ana ki tēnei kohikohinga. about.textxgrateful=Ka nui te mihi ki ngā rōpū tautoko i te kaupapa nei. Nā tā rātou tautoko kua kore he utu, mā koutou, mō te titiro ki ngā niupepa nei. Ko te Tāhuhu o te Mātaranga tērā, me ētehi whare pukapuka e noho mai nei ki ngā whare wānanga o te motu. Tirohia ngā rōpū tautoko kei raro iho nei. about.textxbackground2=He Kupu Whakamārama about.textxbackground3=

He nui ake i te 17,700 whārangi, mai i te 34 niupepa kei te kohikohinga nei. He mea hanga i te "Niupepa 1842-1933", te kohinga kua whakaemihia e te Alexander Turnbull Library ki runga i te kiriata mororiki. E 70% kei te reo Māori, 27% kei ngā reo e rua, ā, kua āhua 3% kei te reo Pākehā. E toru ngā kaupapa matua o ngā niupepa nei: he hāpainga kāwanatanga; he pānui rānei nō ngā iwi Māori; he kupu whakapono rānei nō ngā hāhi.

E whā ngā wāhanga nui o te kohikohinga niupepa Māori:

Mō ētehi atu kōrero pānuitia te pukapuka Rere Atu Taku Manu! Discovering History, Language & Politics in the Māori Language Newspapers. Nā Jennifer Curnow, rātou ko Ngapare Hopa, ko Jane McRae. Auckland University Press (2002).

about.textxsupporgs=

Ngā Rōpū Tautoko

about.textyaymined=Ko te tino tautoko o te kaupapa nei, i puta i te Ministry of Education about.textxsupporgs2=

Arā anō hoki ngā tautoko i tukua mai e ngā whare pukapuka o ngā whare wānanga:

Kei runga te kohinga "Niupepa 1842-1933" i te kiriata mōkito 35mm me te kiriata mororiki. Ka taea te tono atu ki te whare pukapuka o tō rohe, ka taea rānei te hoko, mai i te Alexander Turnbull Library.

Nā te New Zealand Micrographic Services Ltd. i whakawhiti ngā whakaahua, mai i te kiriata mōkito ki te whakatakotoranga TIFF.

Nā Gail Dallimore ngā kupu whakataki.

Nā tētehi rōpū rangahau i te Tari Māori o te Whare Wānanga o Tāmaki Mākaurau ngā Rāpopoto Reo Pākehā i hanga.

abexpl.title=Ngā Rāpopoto Reo Pākehā o ngā Niupepa Māori abexpl.content.credit=Nā tētehi rōpū rangahau i te Tari Māori o te Whare Wānanga o Tāmaki Mākaurau ngā Rāpopoto Reo Pākehā i hanga. I te tau 1999 i te tīmata te mahi whakapākehā nei, ā, i whiwhi pūtea mō te 3 tau mai i te Royal Society of New Zealand's Marsden Fund me ngā Trustees of the National Library of New Zealand. Ko ngā kairangahau i taua wā ko Professor Ngapare Hopa, rātou ko Dr Jane McRae, Jenifer Curnow. Ko ngā kairangahau ākonga nā rātou i tuhi ngā Rāpopoto Pākeha ko Tāne Mōkena, rātou ko Dinah Paul, ko Hazel Petrie, ko Yvonne Sutherland, ko Lyn Waymouth. I mahi ngātahi rātou ko te History of Print Culture in New Zealand, te Alexander Turnbull Library, me te Tari Rorohiko i Te Whare Wānanga o Waikato - kei reira a Mark Apperley, ā Ian Witten, ā Te Taka Keegan mā e whakarite ana ngā niupepa me ngā Rāpopoto Reo Pākeha mō te ipurangi. Me tuku mihi hoki kia Hineira Woodard mō te taha whakapākehā, ki a Stephen Innes o te whare pukapuka o te Whare Wānango o Tāmaki Makaurau mō te tiki kōrero ranghau, ki a Roberta Wilson hoki mō te āwhina ki te taha rorohiko. Ki te tae mai he pūtea anō ka nui ake anō ngā Rāpopoto Reo Pākehā ki te pae tukutuku nei. abexpl.intro=Kupu Whakataki & Ētehi Tikanga abexpl.content.intro1=I hangaia ngā Rāpopoto Reo Pākehā nei kia āhei ai te hunga kore-reo ki ngā Niupepa Māori. He mea hanga hei ārahi ngā kaipānui me ngā kairangahau ki ngā kōrero me ngā hōtuku e pā ana ki tētehi kaupapa me te whakamārama atu hoki i te ia o ngā kōrero kei te niupepa whānui. Kua rārangitia ngā kaupapa katoa kei te niupepa heoi kāore e tuhia ngā kōrero katoa. He whakarāpopototanga i ngā kaupapa nui, whērā i te kōrero ētita, i ngā punga kōrero, i ngā reta, ā, he pūrongo, he whakapākehā katoa rānei, i ngā kaupapa iti, whērā i te pānui, i te rongo kōrero poto, i te aha rānei. Nō reira he whakarāpopoto kē ēnei i te niupepa, kia tika tāu mōhio ki ngā kōrero katoa me titiro me whakapākehā kē rānei i te katoa o ngā kōrero i te niupepa ake. Nā reira, kāore e tika kia tango kupukī nō ngā rāpopoto nei, me tango kē i te niupepa ake. abexpl.content.intro2=Ka rite te taki kōrero i ngā rāpopoto ki te taki kōrero i te niupepa, ā, kua tārua ngā taitara me ngā taitara iti mai i te niupepa. Hāunga i ngā whakamārama kei ngā reu pūrua, hei whakamōhio hei pātai rānei, kō tā te rāpopoto he tuhi i ngā kōrero anakē kei ngā niupepa. Ka whakamōhio atu, ka whakamārama atu i ngā wāhi kei reira te whakapākehātanga. Ka whakarārangitia ki raro ngā whakarāpopototanga ā-pū abexpl.content.translations=Kei ngā rāpopoto tonu ētehi kupu Māori ruarua noa me te whakapākehā kei waeanga i ngā reu. Kei te noho tonu ēnei i te mea he kupu nui tonu ki te kairangahau i te reo Māori me te tikanga Māori (ko ngā kupu whērā i te waiata, whakapapa, whakataukī) i te mea rānei kāore he kupu Pākehā e tika ana te hāngai (arā ko ngā kupu whērā ki te mana, mākutu, tohunga, pā). Ka whakamahia te kupu 'Pākehā' i ngā rāpopoto hei tohu ki ngā tāngata ehara i te Māori e noho ana ki Aotearoa nei, i te mea koia te kupu ka whakamahi ki ngā niupepa, ā, koia hoki te kupu ka rangona i Aotearoa i tēnei wā. abexpl.content.names=Kua tuhia ngā ingoa Māori - mō te tangata, mō te rohe, mō te iwi hoki, ki ngā tātaki tuhi o ēnei rā. Kua tuhia ngā oro pūare roa ki ngā ingoa katoa, me kī ki ngā mea e mōhio ana, nā te whakaritenga i te Dictionary of New Zealand Biography, i ngā kupu e mōhio ana, i ngā kupu e rongo nui ana rānei. Ko tērā ētehi ingoa Pākehā kua whakamāoritia, mō aua ingoa ka tuhia te ingoa tūturu mehemea ka tino mōhio ngā kaiwhakapākehā i te tangata, ki te kore mōhio ka waiho ki te ingoa whakamāori. abexpl.content.disclaimer=Ko te tūmanaako ka whai hua koe i ngā Rāpopoto Reo Pākehā nei, ā, ka reka tāu titiro ki te noho o te Māori, otirā Aotearoa whānui i te rautau 1900 me te tīmata o te rautau 2000. Kua kaha mātou ki te whakarite tika ngā Rāpopoto Reo Pākehā nei, heoi anō i te mutunga he rāpopoto noa. Kāore mātou i āta whai wā ki te whakamāori katoatia ngā kōrero nei. Nā te maha o ngā niupepa, nā the whānui o ngā kaupapa, nā ngā kōrero -ā-wā tērā pea ka kore mātou i kite i ētehi kōrero, kā hē rānei i ētehi o ā mātou whakapae. Mehemea ka kite koe i ētehi hē, i ētehi kupu kāore e kōrerotia tēnā me whakamōhio mai koa (ki a j.mcrae@auckland.ac.nz) kia taea ai e mātou te whakatika. abexpl.abbrev=Kua tuhia ēnei pokapū i roro i ngā rāpopoto:
CMSChurch Missionary Society
WMMSWesleyan Methodist Missionary Society
MHRMember of the House of Representatives
MPMember of Parliament
MLCMember of the Legislative Council
abexpl.updated=I whakahoutia i te Ākuhata, 2002